11 September 2025
Dana 5. rujna 2025. godine u Državnom je arhivu u Vukovara otvorena izložba pod nazivom: Prof. Antun Bauer, Prazmaj-obnovitelj Vučedolski III. i dvije krune Hrvatskoga Kraljevstva. Autor izložbe je Petar Elez, prof., ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru, a izložba je realizirana u suradnji Državnog arhiva u Vukovaru i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.
Na otvaranju izložbe, osim autora izložbe, govorili su i prof. dr. sc. Mislav Grgić, Veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, predstavnik upravnog odjel za obrazovanje, sport i branitelje Grada Vukovara Josip Paloš, pročelnica upravnog odjela za turizam i kulturu Vukovarsko-srijemske županije Tamara Kalistović te dugogodišnja ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ruža Marić, koja je ujedno i otvorila izložbu.
Tijekom otvorenja izložbe prof. dr. sc. Mislav Grgić, Veliki meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ održao je prigodno predavanje o povijest Družbe i o novim i nadolazećim projektima družbe te je ravnatelju Državnog arhiva u Vukovaru zahvalio na pozivu za suradnju.
Spomenuti je program kao zaseban kulturni program uvršten i u obljetnički program Družbe (https://dbhz.hr/1100-hk/).
Cilj je predavanja i izložbe podsjetiti hrvatsku javnost na život i djelo Antuna Bauera, hrvatskog muzeologa, kolekcionara umjetnina, donatora, obnovitelja i IV. Velikog meštra Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ te nadasve domoljuba, i ukazati na njegov doprinos razvoju i očuvanju hrvatske kulturne baštine, a koji se zasigurno ogleda i u skrbi oko očuvanja replike krune hrvatskoga suvereniteta i izrade replike krune hrvatskih kraljeva od Tomislava do Zvonimira, kao bitnih identitetskih simbola vjekovne hrvatske državnosti. Izložba je ujedno i prilika da se prisjetimo i dalekosežna društveno-političkog, kulturnog i vjerskog značenja 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine, slavne prošlosti ranosrednjovjekovne hrvatske države, stasale u duhovnoj klimi europskoga kršćanskog Zapada, te nezaobilazne uloge Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ u obilježavanju tih dviju obljetnica.
Važno je napomenuti da će uoči, tijekom i neposredno nakon otvorenja izložbe biti moguće vidjeti obje replike krune Hrvatskoga kraljevstva u izvornom obliku, izložene u čitaonici Državnog arhiva u Vukovaru.
Antun Bauer (Vukovar, 1911. – Zagreb, 2000.; 9. travnja 2025. godine navršila se 25. obljetnica Bauerove smrti) svojim je životom, djelom, stručnošću i širinom domoljubnog osjećaja ostavio dubok trag u hrvatskoj muzeologiji i uopće na kulturnoj i društvenoj pozornici Vukovara i Hrvatske. Potaknut važnošću i edukativnim potencijalom Zbirke antičkih sadrenih odljeva u Arheološkom zavodu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koju je prethodno bio nabavio Isidor Kršnjavi 1892. godine, Bauer je u funkciji višegodišnjeg upravitelja (direktora) Gipsoteke, osnovane 1937. godine, i od 1940. godine, nakon više promijenjenih zagrebačkih adresa, smještene u prostorije nekadašnjega industrijskog objekta – Zagrebačke tvornice koža (Medvedgradska 2), revitalizirao i u djelo proveo Kršnjavijevu ideju o potrebi osnivanja Gipsmuzeuma u Zagrebu. S vremenom su u Gipsoteci njegovoj vlastitoj zbirci umjetnina i odljeva pridodani i sadreni odljevi iz Antičke zbirke te odljevi nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine i skulptura poznatih hrvatskih kipara 19. i 20. stoljeća. Fundus Gipsoteke povećavao se i nakon što je ona ušla u sastav JAZU-a 1951. godine (od 1952. godine nastavila je djelovati pod imenom Gliptoteka, danas Gliptoteka HAZU-a). Povijesna zbirka Gipsoteke obuhvaćala je, među ostalim, i odljeve kamene plastike, reljefa, pleterne ornamentike i skulptura iz doba hrvatskih narodnih vladara. Pri Gipsoteci je 1943. godine bio ustrojen i prateći Arhiv za likovnu domaću umjetnost (od 1951. godine i sam u sastavu JAZU-a, od 1952. godine izdvojen iz Gipsoteke/Gliptoteke, danas Arhiv za likovne umjetnosti pri Kabinetu za arhitekturu i urbanizam HAZU-a). Zahvaljujući inicijativi Antuna Bauera 1955. godine osnovan je i Muzejski dokumentacijski centar (MDC, od 1968. godine djeluje kao samostalni pravni subjekt). Riječ je o ustanovi koja sustavno prikuplja, evidentira i obrađuje građu o razvoju i djelovanju muzeja, prikuplja stručnu muzeološku literaturu, dokumentaciju i građu te popularizira rad i djelovanje muzeja u Republici Hrvatskoj. U kontekstu bavljenja muzeološkom praksom Bauer je 1953. godine bio pokretač stručnog časopisa Muzeologija, a 1970. godine i službenog glasila MDC-a: Bilten Informatica Museologica. S obzirom na to da je posebnu pažnju posvećivao izgradnji i razvoju muzejske mreže u kontinentalnoj Hrvatskoj podjednako je zaslužan i za osnutak brojnih muzejskih i galerijskih ustanova (njih čak 13!). Tako je npr. imao ključnu ulogu u osnivanju i stvaranju osječke Galerije slika (današnji Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku) 1940./1941. godine, dok je prvi stalni postav Gradskog muzeja Vukovar, osnovanoga također njegovim zalaganjem 1946. godine, nastao upravo na temelju Bauerove donacije. Bauer tako nije bio samo pasionirani, vrstan i spretan kolekcionar umjetnina nego i njihov nesebični donator. U tom je smislu osobito emotivno doživio razaranje i okupaciju Vukovara od strane JNA i paravojnih četničkih formacija u studenome 1991. godine te otuđenje i odnošenje Zbirke Bauer u Srbiju (Zbirka je većim dijelom Republici Hrvatskoj vraćena u procesu povrata otetih umjetnina tek 2001. godine). Potrebno je ipak naglasiti da, unatoč turobnoj sudbini iz 90-ih godina prošlog stoljeća, Zbirka Bauer danas predstavlja najcjelovitiji presjek moderne hrvatske umjetnosti od 1850. do 1950. godine. Antun Bauer je, naposljetku, imao ključnu ulogu u spašavanju Fernkornove konjaničke skulpture hrvatskoga bana Josipa Jelačića 1947. godine od njezina potpuna uništenja, nakon što je po nalogu komunističke vlasti bila uklonjena s dotadašnjeg Jelačićeva trga u Zagrebu, kao i u njezinoj restauraciji, prijenosu i ponovnom postavljanju na središnji zagrebački trg u listopadu 1990. godine.
