Uoči 35. godišnjice pogibije Blage Zadre i Alfreda Hilla, 15. listopada je u konferencijskoj dvorani Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru održan znanstveno-stručni kolokvij pod nazivom „Blago Zadro – heroj u osvit slobode“ u suorganizaciji Državnog arhiva u Vukovaru, Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar, Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru, Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru te Slavonske udruge Hercegovaca „Blago Zadro“. Događanju su nazočili brojni predstavnici državne i lokalne vlasti, braniteljskih udruga te kulturnih, znanstvenih i vojnih institucija, a s osobitom čašću ističemo kako su skupu nazočili i Blagina supruga Katica sa sinom Tomislavom.
Nakon pozdravnih govora suorganizatora i počasnih gostiju, uslijedilo je šest izlaganja s osam izlagača. Izlaganja s prve sjednice, koje su održali Srećko Tomas, Nataša Krištić i Ljubo Grizelj, usmjerila su se na životni put Blage Zadre i njegove obitelji prije početka otvorenog oružanog sukoba u Vukovaru 1991. godine, ali i na društvene i političke okolnosti u tadašnjoj državi i bližem okruženju Borova Naselja, koje su ga oblikovale kao pouzdanu osobu čvrstih, no pomirljivih stavova. Preselivši se u mladoj dobi s višečlanom obitelji iz malog hercegovačkog mjesta u Borovo Naselje, Blago Zadro je odrastao, živio i radio u sredini koja nije blagonaklono gledala prema katoličkoj vjeri i hrvatstvu, vrijednostima u kojima je odgajan. Najveći dio životnog vijeka proveo je radeći u Kombinatu Borovo, dok se krajem 80-ih godina, uslijed loših ekonomskih prilika u Jugoslaviji, svojim karakterom istaknuo među nezadovoljnim radnicima.
Drugu sjednicu otvorilo je predavanje Ante Nazora i Ilije Vučura, u kojima su se predavači osvrnuli na politički rad Blage Zadre tijekom demokratskih promjena 1990. te njegovu neizmjernu ulogu u obrani Vukovara naredne godine, prilikom čega je Zadro pokazao snažan i pouzdan karakter vođe. Osim Blage, predavanje je bilo posvećeno i njegovom sinu i suborcu Robertu, koji je 1992. godine, zajedno s nekolicinom veterana 204. vukovarske brigade, poginuo prilikom obrane Kupresa.
Posljednja dva izlaganja Sanje Držaić-Medo i Ines Peulić te Marijana Dražetića govorila su o mnogobrojnim aspektima u kojima se njeguje kolektivno sjećanje na vukovarskog heroja, bilo da se radi o prikazima Blage Zadre u kulturi, spomeničkoj baštini i obrazovnim procesima, ali i očuvanju uspomene na njega u stručnim vojnim krugovima.